Welcome to our webpage!

Društvo je skupina ljudi koja dijeli geografski prostor, podliježe istom političkom autoritetu i kulturi. Prije pojave društva ljudi su živjeli sami ili u zajednicama koje su funkcionirale kao organske cjeline i svaki čovjek je bio jednak. No povećanjem stanovništva ili u potrazi za većom sigurnošću nastala je mehanička cjelina - društvo. Takva cjelina nije mogla postojati uz apsolutnu slobodu i bez nekih društvenih pravila. Takva pravila i uređenje objedinjeni su u pojmu društveni ugovor - to je neslužbeni, nepotpisani „ugovor“, koji služi kao metafora društvenog uređenja. Smisao ugovora jest organizacija vlasti i autoriteta koji će pružati sigurnost i mirnoću pojedincima organiziranima u društvo, pritom žrtvujući njihovu apsolutnu osobnu slobodu.

Ideja društvenih ugovora svoje korijene vuče iz zamisli grčkih filozofa, a vrhunac razvoja je doživjela u 17. i 18. stoljeću. Različiti filozofi su imali različite zamisli o stanju koje je prethodilo društvu (prirodno stanje) – pa tako Hobbes smatra kako su ljudi bez društva i društvenih ugovora u stalnom stanju sukoba; Locke smatra kako su ljudi moralni u prirodnom stanju, no radi zaštite vlasništva se udružuju; Rousseau smatra kako su ljudi prvotno bili sretni no iskvarila ih je pojava bogatstva i zatim su nastala društva; Montesquieu pak smatra društvo produktom određenih fizičkih i društvenih uvjeta, a politiku i kulturu samo proizvodima tih uvjeta. Ideja koju smatram najprihvatljivijom je ona Adama Fergusona, prema kojoj ljudska priroda nije stalna, već je promjenjiva i proizvedena ljudskim ponašanjem. Sve ove teorije sociologa se razlikuju u opisu prirodnog stanja, no slažu se kako je društvo nastavak razvoja zajednica i ne može postojati bez društvenih ugovora. No oni imaju i drugu stranu – što ako vlast donesena izborom naroda ukine slobode i prestane pružati društvu sigurnost? Locke daje ideju kako narod ipak kao većina ima pravo zbaciti vlast ako pravilno ne obnaša dužnost, pritom koristeći čak i nasilje. Nakon nekog vremena bez vlasti nastaje anarhija, no društvo još uvijek postoji. Radi održanja postojećeg poretka ili stvaranja novog uz održanje društva prije ili kasnije mora se izabrati nova vlast. Vlast tada ponovno uvodi autoritet i završava anarhiju.

Osnovna je svrha društva sigurnost i zaštita pojedinca i njegove imovine – kako od prirodnih faktora, tako i od ljudskih zločina koji proizlaze iz zavisti, pohlepe, bijesa; iz divlje i necivilizirane prirode čovjeka. Društvo je polagano izgubilo svoju svrhu zaštite od drugih ljudi – svrha joj postaje izrabljivanje slabijih. Glavni krivac za to je nepravedan sustav vlasti koji promiče bogaćenje bogatih, nauštrb većinskog siromašnog dijela čovječanstva. Agresivno zadiranje u privatnost ugnjetava nas uz izgovor veće sigurnosti, pritom nas smirujući tvrdnjama o slobodama izbora, glasanja, učenja, te pravima govora i izražavanja. Kao simptom imamo sve veće otuđenje ljudi od samog društva i drugih ljudi, porast siromaštva i gladi, nove ratove koji izbijaju u siromašnijim zemljama itd.

Čovjek današnjice ima pravo na izbor vlasti, koji se često pokaže lošim, kao i pravo govora iako ga nitko ne sluša. On više nema bezuvjetnu slobodu, a polako ostaje i bez privatnosti. Izlaz iz ovoga je povratak na osnovnu ideju društva, zaštitu pojedinca – bez ugnejtavačke vlasti.  Kada bi većina ljudi bila u stanju kontrolirati svoje nagone i prirodu, vlast i sve njene loše strane ne bi bile potrebne i društvo bi postojalo unatoč anarhiji. Zasad je prema mome mišljenju takvo što nezamislivo i čini se neostvarivom - utopijskom zamisli.

• Joomla

Dobrodošli na stranice Agra-h d.o.o

Što je Agra-h?

Read more: Getting Started